Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 51, a. 1

Imaju li anđeli tijela naravno sebi sjedinjena

Prigovor 1. Čini se da anđeli imaju tijela naravno sebi sjedinjena. Veli naime Origen, u knjizi Peri archon: „Samoga Boga, to jest Oca i Sina i Duha Svetoga, naravi je to vlastito, da se bez tvarnih supstancija i bez ikakva zajedništva tjelesnoga dodatka shvaća da postoji“. Bernard također veli, u 6. homiliji na Pjesmu nad pjesmama: „Priznajmo samomu Bogu, kao besmrtnost tako i netjelesnost, čija jedina narav niti radi sebe niti radi drugoga ne treba okrepu tjelesnoga oruđa. Bjelodano je pak da svaki stvoreni duh treba tjelesnu okrepu“. Augustin također veli, u De Genesi ad litteram: „Zlodusi se nazivaju zračnim životinjama, jer snagom zračnih tijela žive“. No ista je narav zloduha i anđela. Dakle, anđeli imaju tijela naravno sebi sjedinjena.

Prigovor 2. Nadalje, Grgur, u homiliji za Bogojavljenje, naziva anđela razumnom životinjom. Svaka se pak životinja sastoji od tijela i duše. Dakle, anđeli imaju tijela naravno sebi sjedinjena.

Prigovor 3. Nadalje, savršeniji je život u anđelima nego u dušama. No duša ne samo da živi, nego i oživljuje tijelo. Dakle, anđeli oživljuju tijela naravno sebi sjedinjena.

Naprotiv, Dionizije veli, u 4. poglavlju De divinis nominibus, da se „anđeli shvaćaju kao netjelesni“.

Odgovaram: anđeli nemaju tijela sebi naravno sjedinjena. Ono naime što biva po akcidentu nekoj naravi ne nalazi se općenito u toj naravi, kao imati krila, jer ne pripada pojmu životinje, ne pripada svakoj životinji. Budući pak da razumijevati nije čin tijela niti bilo koje tjelesne moći, kako će niže biti bjelodano, imati sjedinjeno tijelo ne pripada pojmu intelektualne supstancije ukoliko je takva, nego biva po akcidentu nekoj intelektualnoj supstanciji zbog nečega drugoga; kao što ljudskoj duši pripada da se sjedini s tijelom jer je nesavršena i postoji u mogućnosti u rodu intelektualnih supstancija, nemajući u svojoj naravi puninu znanja, nego ga stječući po tjelesnim osjetilima od osjetilnih stvari, kako će se niže reći. U kojemu se god pak rodu nalazi nešto nesavršeno, treba prethodno postojati nešto savršeno u tom rodu. Postoje dakle neke savršene intelektualne supstancije u intelektualnoj naravi, koje ne trebaju stjecati znanje od osjetilnih stvari. Nisu dakle sve intelektualne supstancije sjedinjene s tijelima; nego su neke od tijelâ odijeljene. I te nazivamo anđelima.

Odgovor na 1. prigovor: kako je gore rečeno, mišljenje je nekih bilo da je svako biće tijelo. I iz ove se procjene čini izvedenim to što su neki smatrali da nema nikakvih netjelesnih supstancija osim sjedinjenih s tijelima; do te mjere da su neki čak postavili da je Bog duša svijeta, kako Augustin pripovijeda u VII. knjizi De civitate Dei. Ali budući da se to protivi katoličkoj vjeri, koja postavlja Boga uzvišenim iznad svega, prema onome u Ps 8: „Uzdignuto je veličanstvo tvoje iznad nebesa“, Origen, ustručavajući se to reći o Bogu, u pogledu drugih slijedio je mišljenje ostalih; kao što je i u mnogome drugome bio prevaren, slijedeći mišljenja drevnih filozofa. Riječ se pak Bernardova može protumačiti tako da stvoreni duhovi trebaju tjelesno oruđe ne naravno sjedinjeno, nego za nešto uzeto, kako će se niže reći. Augustin pak govori ne tvrdeći, nego služeći se mišljenjem platoničara, koji su postavljali da postoje neke zračne životinje, koje su nazivali zlodusima.

Odgovor na 2. prigovor: Grgur naziva anđela razumnom životinjom metaforički, zbog sličnosti razuma.

Odgovor na 3. prigovor: djelatno oživljavati pripada jednostavno savršenstvu. Zato i Bogu pripada prema onome u 1 Sam 2: „Gospodin usmrćuje i oživljuje“. No formalno oživljavati pripada supstanciji koja je dio neke naravi, a koja u sebi nema cjelovitu narav vrste. Stoga je intelektualna supstancija koja nije sjedinjena s tijelom savršenija od one koja je s tijelom sjedinjena.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.