Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 25, a. 2

Je li njegova moć beskonačna

Prigovor 1. Čini se da moć Božja nije beskonačna. Jer sve je beskonačno nesavršeno, prema Filozofu u III. Physic. No Božja moć nije nesavršena. Dakle, nije beskonačna.

Prigovor 2. Nadalje, svaka se moć očituje po učinku, inače bi bila uzaludna. Ako bi dakle Božja moć bila beskonačna, mogla bi proizvesti beskonačan učinak. Što je nemoguće.

Prigovor 3. Nadalje, Filozof dokazuje u VIII. Physic. da bi neko tijelo, ako bi njegova moć bila beskonačna, pokretalo u trenu. Bog pak ne pokreće u trenu, nego duhovno stvorenje pokreće „kroz vrijeme, a tjelesno stvorenje kroz mjesto i vrijeme“, prema Augustinu u VIII. Super Genesim ad litteram. Dakle, njegova moć nije beskonačna.

Naprotiv, Hilarije veli u VIII. De Trin. da je Bog neizmjerne snage, živ, moćan. Sve je pak neizmjerno beskonačno. Dakle, božanska je snaga beskonačna.

Odgovaram: kako je već rečeno, radna se moć u Bogu nalazi prema tome što je on sam u činu. Njegov je pak bitak beskonačan, ukoliko nije ograničen ničim što bi ga primalo; kako je očito po onome što je gore rečeno kad se raspravljalo o beskonačnosti božanske biti. Stoga je nužno da radna moć Božja bude beskonačna. U svim se naime djelatnicima nalazi to da što god neki djelatnik savršenije ima oblik kojim djeluje, to je veća njegova moć u djelovanju. Kao što što je nešto toplije, to ima veću moć za zagrijavanje, i imalo bi svakako beskonačnu moć za zagrijavanje kad bi njegova toplina bila beskonačna. Stoga, budući da je sama božanska bit, po kojoj Bog djeluje, beskonačna, kako je gore pokazano, slijedi da je njegova moć beskonačna.

Odgovor na 1. prigovor: Filozof govori o beskonačnome koje je sa strane tvari neomeđene oblikom; takvo je beskonačno koje odgovara veličini. No takva nije beskonačna božanska bit, kako je gore pokazano; a posljedično tome ni njegova moć. Stoga ne slijedi da je nesavršena.

Odgovor na 2. prigovor: moć jednoznačnoga djelatnika sva se očituje u svojemu učinku; naime, tvorbena moć čovjeka ne može ništa više doli roditi čovjeka. No moć nejednoznačnoga djelatnika ne očituje se sva u proizvodnji svojega učinka, kao što se moć sunca ne očituje sva u proizvodnji neke životinje nastale iz truljenja. Bjelodano je pak da Bog nije jednoznačan djelatnik; ništa se naime drugo ne može s njime podudarati ni u vrsti ni u rodu, kako je gore pokazano. Stoga preostaje da je njegov učinak uvijek manji od njegove moći. Nije dakle nužno da se beskonačna moć Božja očituje u tome što bi proizvela beskonačan učinak. A ipak, čak i kad ne bi proizveo nikakav učinak, Božja moć ne bi bila uzaludna. Zato što je uzaludno ono što je usmjereno k svrsi koju ne postiže; moć pak Božja nije usmjerena k učinku kao k svrsi, nego je naprotiv ona sama svrha svojega učinka.

Odgovor na 3. prigovor: Filozof u VIII. Physic. dokazuje da bi neko tijelo, ako bi imalo beskonačnu moć, pokretalo u nevremenu. A ipak pokazuje da je moć pokretača neba beskonačna, jer može pokretati u beskonačnu vremenu. Preostaje dakle prema njegovoj namjeri da bi beskonačna moć tijela, kad bi postojala, pokretala u nevremenu, ali ne moć netjelesnoga pokretača. Razlog je tome taj što je tijelo koje pokreće drugo tijelo jednoznačan djelatnik. Stoga je nužno da se sva moć djelatnika očituje u gibanju. Budući dakle da pokretačko tijelo, što mu je moć veća, to brže pokreće, nužno je da, ako bi bila beskonačna, pokreće nerazmjerno brže, a to znači pokretati u nevremenu. No netjelesni pokretač jest nejednoznačan djelatnik. Stoga nije nužno da se sva njegova moć očituje u gibanju tako da bi pokretao u nevremenu. I ponajvećma zato što pokreće prema rasporedbi svoje volje.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.