I, q. 10, a. 1
Što je vječnost
Prigovor 1. Čini se da nije prikladna definicija vječnosti koju Boetije postavlja u V De consolatione, govoreći da je „vječnost beskrajnoga života posvema istodobno i savršeno posjedovanje“. Beskrajno se naime izriče niječno. No nijekanje ne spada u pojam osim onih stvari koje su manjkave, što vječnosti ne priliči. Dakle, u definiciju vječnosti ne bi se trebalo staviti beskrajno.
Prigovor 2. Nadalje, vječnost označava određeno trajanje. Trajanje se pak više odnosi na bitak nego na život. Dakle, nije se u definiciju vječnosti trebao staviti život, nego više bitak.
Prigovor 3. Nadalje, cjelinom se naziva ono što ima dijelove. To pak vječnosti ne priliči, budući da je jednostavna. Dakle, neprikladno se naziva cjelovita.
Prigovor 4. Nadalje, više dana ne može biti istodobno, niti više vremena. No u vječnosti se u množini govore dani i vremena, kaže se naime u Mih 5, „izlazak je njegov od početka, od danâ vječnosti“; i u Rim 16, „prema objavi otajstva prešućena u vječnim vremenima“. Dakle, vječnost nije posvema istodobna.
Prigovor 5. Nadalje, cjelovito i savršeno jesu isto. Ako se dakle postavi da je cjelovita, suvišno se dodaje da je savršena.
Prigovor 6. Nadalje, posjedovanje ne pripada trajanju. Vječnost je pak određeno trajanje. Dakle, vječnost nije posjedovanje.
Odgovaram: kao što u spoznaju jednostavnih stvari moramo doći preko složenih, tako u spoznaju vječnosti moramo doći preko vremena; a to nije ništa drugo doli broj gibanja prema prije i poslije. Budući naime da je u svakom gibanju slijed, i jedan dio nakon drugoga, po tome što brojimo prije i poslije u gibanju shvaćamo vrijeme; a to nije ništa drugo doli broj prijašnjega i kasnijega u gibanju. U onome pak što je lišeno gibanja, i uvijek se na isti način odnosi, ne može se uzeti prije i poslije. Kao što se dakle pojam vremena sastoji u brojenju prijašnjega i kasnijega u gibanju, tako se u shvaćanju jednoobraznosti onoga što je posve izvan gibanja sastoji pojam vječnosti. Isto tako, za one se stvari kaže da se mjere vremenom koje imaju početak i svršetak u vremenu, kako se kaže u IV. Physic., i to stoga jer se u svemu što se giba može uzeti neki početak i neki svršetak. Ono pak što je posve nepromjenjivo, kao što ne može imati slijed, tako niti početak ili svršetak. Tako se dakle iz dvoga obznanjuje vječnost. Ponajprije po tome što je ono što je u vječnosti beskrajno, to jest lišeno početka i svršetka (tako da se granica odnosi na oboje). Drugo, po tome što je sama vječnost lišena slijeda, budući da postoji posvema istodobno.
Odgovor na 1. prigovor: jednostavne se stvari običavaju definirati nijekanjem, kao što je točka ono čijega dijela nema. Što nije stoga što bi nijekanje bilo od njihove biti, nego zato što naš razum, koji ponajprije poima složene stvari, u spoznaju jednostavnih ne može doći osim po uklanjanju složenosti.
Odgovor na 2. prigovor: ono što je uistinu vječno, ne samo da je biće, nego živuće, i samo živjeti proteže se na neki način na djelovanje, no ne i bitak. Protezanje pak trajanja čini se da se promatra prema djelovanju više nego prema bitku; stoga je i vrijeme broj gibanja.
Odgovor na 3. prigovor: za vječnost se kaže da je cjelovita ne zato što ima dijelove, nego ukoliko joj ništa ne nedostaje.
Odgovor na 4. prigovor: kao što se Bog, budući da je netjelesan, imenima tjelesnih stvari metaforički naziva u Pismu, tako se i vječnost, budući da postoji posvema istodobno, naziva uzastopnim vremenskim imenima.
Odgovor na 5. prigovor: u vremenu treba razmotriti dvoje, naime samo vrijeme, koje je uzastopno; i sada vremena, koje je nesavršeno. Kaže dakle posvema istodobno radi uklanjanja vremena, a savršeno radi isključivanja sadašnjega trenutka vremena.
Odgovor na 6. prigovor: ono što se posjeduje, čvrsto se i mirno drži. Radi označavanja dakle nepromjenjivosti i neiscrpivosti vječnosti poslužio se imenom posjedovanja.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.