Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 84, a. 1

Je li lakomost korijen svih grijeha

Prigovor 1. Čini se da lakomost nije korijen svih grijeha. Naime, lakomost, koja je neumjerena težnja za bogatstvom, oprečna je kreposti darežljivosti. No darežljivost nije korijen svih kreposti. Dakle, lakomost nije korijen svih grijeha.

Prigovor 2. Nadalje, težnja za onim što je radi svrhe proizlazi iz težnje za svrhom. No bogatstva, težnja za kojima jest lakomost, ne teže se osim kao korisna za neku svrhu, kako se veli u I. Ethic. Dakle, lakomost nije korijen svakoga grijeha, nego proizlazi iz drugoga, ranijega korijena.

Prigovor 3. Nadalje, često se nalazi da škrtost, koja se naziva lakomošću, nastaje iz drugih grijeha, kao kad tko teži za novcem radi slavohleplja ili da udovolji proždrljivosti. Nije, dakle, korijen svih grijeha.

Naprotiv, apostol veli, 1 Tim posl., „korijen je svih zala lakomost“.

Odgovaram: prema nekima se o lakomosti govori na više načina. Na jedan način, ukoliko je neuredna težnja za bogatstvom. I tako je poseban grijeh. Na drugi način, prema tome što označava neurednu težnju za bilo kojim vremenitim dobrom. I tako je rod svakoga grijeha, jer u svakom grijehu postoji neuredno okretanje promjenjivom dobru, kako je rečeno. Na treći način uzima se ukoliko označava neku sklonost pokvarene naravi k neurednom teženju za propadljivim dobrima. I tako vele da je lakomost korijen svih grijeha, po sličnosti s korijenom stabla, koji iz zemlje vuče hranu, jer tako iz ljubavi prema vremenitim stvarima proizlazi svaki grijeh. I premda je to istinito, ipak se čini da nije u skladu s nakanom apostola, koji je rekao da je lakomost korijen svih grijeha. Očito, naime, ondje govori protiv onih koji, „želeći se obogatiti, upadaju u napasti i u zamku đavolsku, zato što je korijen svih zala lakomost“, odakle je bjelodano da govori o lakomosti ukoliko je neuredna težnja za bogatstvom. I prema tome treba reći da se lakomost, ukoliko je poseban grijeh, naziva korijenom svih grijeha po sličnosti s korijenom stabla, koji pruža hranu cijelomu stablu. Vidimo, naime, da po bogatstvu čovjek stječe mogućnost počinjanja bilo kojega grijeha i ispunjavanja želje bilo kojega grijeha, zato što se za posjedovanje bilo kojih vremenitih dobara čovjeku može pomoći novcem; prema onome što se veli u Prop 10, „novcu se pokorava sve“. I prema tome je očito da je lakomost za bogatstvom korijen svih grijeha.

Odgovor na 1. prigovor: ne nastaju iz istoga krepost i grijeh. Grijeh, naime, nastaje iz težnje za promjenjivim dobrom, i stoga se težnja za onim dobrom koje pomaže pri postizanju svih vremenitih dobara naziva korijenom grijeha. Krepost pak nastaje iz težnje za nepromjenjivim dobrom, i stoga se ljubav, koja je ljubav prema Bogu, postavlja kao korijen kreposti; prema onome u Ef 3, „u ljubavi ukorijenjeni i utemeljeni“.

Odgovor na 2. prigovor: težnja za novcem naziva se korijenom grijeha ne zato što bi se bogatstva tražila radi sebe samih, kao konačna svrha, nego zato što se mnogo traže kao korisna za svaku vremenitu svrhu. A budući da je općenito dobro poželjnije od nekoga pojedinačnoga dobra, stoga više pokreću težnju nego neka pojedinačna dobra, koja se zajedno s mnogim drugima mogu imati po novcu.

Odgovor na 3. prigovor: kao što se u prirodnim stvarima ne traži što biva uvijek, nego što se događa u većini slučajeva, zato što narav propadljivih stvari može biti zapriječena da ne djeluje uvijek na isti način; tako se i u moralnim stvarima razmatra ono što biva u većini slučajeva, a ne ono što biva uvijek, zato što volja ne djeluje iz nužde. Ne veli se, dakle, da je škrtost korijen svakoga zla tako da katkad neko drugo zlo ne bi bilo njezin korijen, nego zato što iz nje češće nastaju druga zla, iz rečenoga razloga.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.