Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 78, a. 4

Griješi li teže onaj koji griješi iz određene zloće negoli onaj koji griješi iz strasti

Prigovor 1. Čini se da onaj koji griješi iz određene zloće ne griješi teže negoli onaj koji griješi iz strasti. Neznanje, naime, ispričava grijeh ili posve ili djelomično. No veće je neznanje u onoga koji griješi iz određene zloće negoli u onoga koji griješi iz strasti, jer onaj koji griješi iz određene zloće trpi neznanje počela, koje je najveće, kako Filozof veli u VII. Ethic.; ima, naime, loše mišljenje o svrsi, koja je počelo u djelatnostima. Dakle, više se ispričava od grijeha onaj koji griješi iz određene zloće negoli onaj koji griješi iz strasti.

Prigovor 2. Nadalje, što tko ima veći nagon za griješenje, to manje griješi, kako je očito o onome koji biva oboren u grijeh većom navalom strasti. No onaj koji griješi iz određene zloće biva potaknut od habitusa, čiji je nagon jači negoli strasti. Dakle, onaj koji griješi iz habitusa manje griješi negoli onaj koji griješi iz strasti.

Prigovor 3. Nadalje, griješiti iz određene zloće jest griješiti iz izbora zla. No onaj koji griješi iz strasti također izabire zlo. Dakle, ne griješi manje negoli onaj koji griješi iz određene zloće.

Naprotiv, grijeh koji se čini s namjerom time samim zaslužuje težu kaznu, prema onome iz Job 34: „Kao bezbožnike udario ih je na mjestu onih koji gledaju, koji kao s namjerom odstupiše od njega“. No kazna se ne povećava osim zbog težine krivnje. Dakle, grijeh se otežava time što je s namjerom, to jest iz određene zloće.

Odgovaram: grijeh koji je iz određene zloće teži je od grijeha koji je iz strasti, iz trostrukoga razloga. Ponajprije, dakako, jer budući da grijeh poglavito leži u volji, što je pokret grijeha vlastitiji volji, to je grijeh teži, uz ostalo jednako. Kad se pak griješi iz određene zloće, pokret je grijeha vlastitiji volji, koja se od sebe same pokreće u zlo, negoli kad se griješi iz strasti, kao iz nekoga izvanjskoga nagona na griješenje. Otuda se grijeh time samim što je iz zloće otežava, i to utoliko više ukoliko je zloća bila žešća. Iz toga pak što je iz strasti umanjuje se, i to utoliko više ukoliko je strast bila žešća. Drugo, jer strast koja naginje volju na griješenje brzo prolazi, i tako se čovjek brzo vraća k dobroj odluci, kajući se za grijeh. No habitus, kojim čovjek griješi iz zloće, trajna je kakvoća, i stoga tko griješi iz zloće, duže griješi. Otuda Filozof u VII. Ethic. uspoređuje neumjerena, koji griješi iz zloće, s bolesnikom koji neprestano pati; a neuzdržljiva, koji griješi iz strasti, s onim koji pati na mahove. Treće, jer onaj koji griješi iz određene zloće loše je raspoložen s obzirom na samu svrhu, koja je počelo u djelatnostima. I tako je njegov nedostatak pogibeljniji negoli onoga koji griješi iz strasti, čija odluka smjera na dobru svrhu, premda se ta odluka privremeno prekida zbog strasti. Uvijek je pak nedostatak počela najgori. Otuda je očito da je teži grijeh koji je iz zloće negoli onaj koji je iz strasti.

Odgovor na 1. prigovor: neznanje izbora, o kojemu prigovor polazi, niti ispričava niti umanjuje grijeh, kako je gore rečeno. Otuda niti veće takvo neznanje ne čini da grijeh bude manji.

Odgovor na 2. prigovor: nagon koji je iz strasti jest kao izvana u odnosu prema volji, no po habitusu se volja naginje kao iznutra. Otuda nije jednak razlog.

Odgovor na 3. prigovor: drugo je da tko griješi birajući, a drugo da griješi iz izbora. Onaj, naime, koji griješi iz strasti, griješi uistinu birajući, no ne iz izbora, jer izbor u njemu nije prvo počelo grijeha, nego biva naveden iz strasti na biranje onoga što izvan strasti ne bi izabrao. No onaj koji griješi iz određene zloće po sebi izabire zlo, na način kako je rečeno. I stoga je izbor u njemu počelo grijeha; i zbog toga se veli da griješi iz izbora.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.