Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 68, a. 8

O njihovoj usporedbi s krepostima

Prigovor 1. Čini se da kreposti treba pretpostaviti darovima. Augustin naime kaže, u XV De Trin., govoreći o ljubavi: „Nijedan dar Božji nije od ovoga izvrsniji. Jedini je koji dijeli sinove vječnoga kraljevstva od sinova vječne propasti; daju se i drugi darovi po Duhu Svetome, ali bez ljubavi ništa ne koriste“. No ljubav je krepost. Dakle, krepost je moćnija od darova Duha Svetoga.

Prigovor 2. Nadalje, ono što je po naravi prije, čini se moćnijim. No kreposti su prije darova Duha Svetoga, Grgur naime kaže, u II Moral., da „dar Duha Svetoga u podložnom umu prije drugoga oblikuje pravednost, razboritost, hrabrost i umjerenost, i tako isti um uskoro usklađuje sedmorim krepostima“ (to jest darovima), „kako bi protiv ludosti dao mudrost; protiv tuposti, razum; protiv naglosti, savjet; protiv straha, hrabrost; protiv neznanja, znanost; protiv tvrdokornosti, pobožnost; protiv oholosti, strah“. Dakle, kreposti su moćnije od darova.

Prigovor 3. Nadalje, krepostima se nitko ne može loše služiti, kako Augustin kaže. No darovima se netko može loše služiti, Grgur naime kaže, u I Moral., da „žrtvu svoje molitve prinosimo da mudrost ne uzoholi; da razum, dok pronicavo trči, ne zaluta; da savjet, dok se umnaža, ne smete; da hrabrost, dok ulijeva pouzdanje, ne strmoglavi; da znanost, dok spoznaje a ne ljubi, ne nadme; da pobožnost, dok se izvan ispravnosti naginje, ne izobliči; da strah, dok preko mjere strepi, u jamu očaja ne strovali“. Dakle, kreposti su dostojanstvenije od darova Duha Svetoga.

Naprotiv, darovi se daju u pomoć krepostima protiv nedostataka, kako je bjelodano u navedenom autoritetu; i tako se čini da usavršuju ono što kreposti ne mogu usavršiti. Darovi su dakle moćniji od kreposti.

Odgovaram: treba reći da se, kako je bjelodano iz gore rečenoga, kreposti dijele na tri roda, postoje naime neke bogoslovne kreposti, neke intelektualne, neke moralne. Bogoslovne su doduše kreposti one kojima se ljudski um sjedinjuje s Bogom; intelektualne su pak kreposti one kojima se sam razum usavršuje; a moralne su kreposti one kojima se težilne moći usavršuju za pokoravanje razumu. Darovi pak Duha Svetoga jesu oni kojima se sve moći duše raspolažu za to da se podlože božanskomu pokretanju. Tako se dakle čini da je isti odnos darova prema bogoslovnim krepostima, po kojima se čovjek sjedinjuje s Duhom Svetim koji pokreće, kao i moralnih kreposti prema intelektualnim krepostima, po kojima se usavršuje razum, koji pokreće moralne kreposti. Stoga kao što se intelektualne kreposti pretpostavljaju moralnim krepostima i ravnaju njima; tako se bogoslovne kreposti pretpostavljaju darovima Duha Svetoga i ravnaju njima. Otuda Grgur kaže, u I Moral., da „sedam sinova“ (to jest sedam darova) „ne dospijeva do savršenstva desetice, osim ako u vjeri, nadi i ljubavi bude sve što čine“. Ali ako usporedimo darove s ostalim intelektualnim ili moralnim krepostima, darovi se pretpostavljaju krepostima. Jer darovi usavršuju moći duše u odnosu na Duha Svetoga koji pokreće, dok kreposti usavršuju ili sam razum, ili druge moći u odnosu prema razumu. Očito je pak da prema višem pokretaču pokretno mora biti raspoloženo većim savršenstvom. Stoga su darovi savršeniji od kreposti.

Odgovor na 1. prigovor: ljubav je bogoslovna krepost; za koju priznajemo da je moćnija od darova.

Odgovor na 2. prigovor: nešto je prije drugoga dvostruko. Na jedan način redom savršenstva i dostojanstva, kao što je ljubav prema Bogu prije ljubavi prema bližnjemu. I na taj su način darovi prije intelektualnih i moralnih kreposti, a poslije bogoslovnih kreposti. Na drugi način redom nastajanja ili raspolaganja, kao što ljubav prema bližnjemu prethodi ljubavi prema Bogu s obzirom na čin. I tako moralne i intelektualne kreposti prethode darovima, jer time što se čovjek dobro drži glede vlastitoga razuma, raspolaže se za to da se dobro drži u odnosu prema Bogu.

Odgovor na 3. prigovor: mudrost i razum i drugo tome slično jesu darovi Duha Svetoga ukoliko su oblikovani ljubavlju; koja se ne ponaša neprilično, kako se kaže u 1 Kor 13. I stoga se mudrošću i razumom i drugim tome sličnim nitko loše ne služi, ukoliko su darovi Duha Svetoga. Ali da ne bi odstupili od savršenstva ljubavi, jedno drugomu pomaže. I to je ono što Grgur namjerava reći.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.