Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 37, a. 1

Oduzima li bol sposobnost učenja

Prigovor 1. Čini se da bol ne oduzima sposobnost učenja. Veli se naime u Iz 26: „Kada izvršiš sudove svoje na zemlji, pravednosti će se naučiti svi stanovnici kruga zemaljskoga“. I niže: „U tjeskobi mrmljanja tvoja je pouka njima“, no iz sudova Božjih i nevolje slijedi bol odnosno žalost u srcima ljudi. Dakle, bol ili žalost ne oduzima, nego više povećava sposobnost učenja.

Prigovor 2. Nadalje, u Iz 28 veli se: „Koga će naučiti znanju? I koga će učiniti da razumije što je čuo? Odbijene od mlijeka, otrgnute od prsiju“, to jest od naslada. No bol i žalost ponajviše oduzimaju naslade, jer žalost ometa svaku nasladu, kako se veli u VII. Ethic.; a u Sir 11 veli se da „zloća jednoga sata čini da se zaboravi najveća raskoš“. Dakle, bol ne oduzima, nego više pruža sposobnost učenja.

Prigovor 3. Nadalje, unutarnja žalost nadvisuje vanjsku bol, kako je gore rečeno. No zajedno sa žalošću čovjek može učiti. Dakle, mnogo više zajedno s tjelesnom boli.

Naprotiv, Augustin veli u I. Soliloq.: „Iako sam ovih dana bio mučen najžešćom zuboboljom, nije mi doduše bilo dopušteno u duhu prevrtati osim ono što sam već slučajno bio naučio. Od učenja pak posve sam bio spriječen, za što mi je bila potrebna sva usmjerenost duha“.

Odgovaram: budući da su sve moći duše ukorijenjene u jednoj biti duše, nužno je da, kada se usmjerenost duše žestoko privuče djelovanju jedne moći, odvraća se od djelovanja druge, jer jedna duša ne može imati osim jednu usmjerenost. I zbog toga, ako nešto k sebi privuče svu usmjerenost duše, ili velik njezin dio, ne podnosi sa sobom nešto drugo što traži veliku pozornost. Očito je pak da osjetilna bol ponajviše k sebi privlači usmjerenost duše, jer prirodno svaka stvar svom usmjerenošću teži k odbijanju suprotnoga, kao što se i u prirodnim stvarima očituje. Slično je također očito da se za učenje nečega iznova traži nastojanje i trud s velikom usmjerenošću, kako je očito po onome što se veli u Izr 2: „Ako potražiš mudrost kao novac i iskopaš je kao blago, tada ćeš razumjeti stegu“. I stoga, ako je bol jaka, čovjek biva spriječen da tada išta može naučiti. I toliko se može pojačati da niti u prisutnosti boli čovjek može išta razmatrati čak i od onoga što je prije znao. U tome se ipak promatra razlika prema razlici ljubavi koju čovjek ima prema učenju ili razmatranju, koja, koliko god bude veća, više zadržava usmjerenost duha da se posve ne ponese prema boli.

Odgovor na 1. prigovor: umjerena žalost, koja isključuje raspršenost duha, može pridonijeti primanju pouke, a osobito onih stvari po kojima se čovjek nada da se može od žalosti osloboditi. I na ovaj način u tjeskobi mrmljanja ljudi više primaju pouku Božju.

Odgovor na 2. prigovor: kako naslada tako i bol, ukoliko k sebi privlače usmjerenost duše, ometaju razmatranje razuma, stoga se u VII. Ethic. veli da je „nemoguće u samoj spolnoj nasladi išta razumjeti“. No ipak bol više k sebi privlači usmjerenost duše nego naslada, kao što i u prirodnim stvarima vidimo da se djelovanje prirodnoga tijela više pojačava prema suprotnome; kao što zagrijana voda više trpi od hladnoće, da bi se jače smrznula. Ako je dakle bol odnosno žalost umjerena, po akcidentu može pridonijeti učenju, ukoliko oduzima preobilje naslada. No po sebi ometa, a ako se pojača, posve oduzima.

Odgovor na 3. prigovor: vanjska bol nastaje iz tjelesne povrede, i tako više ima pridruženu tjelesnu promjenu nego unutarnja bol, koja je ipak veća prema onome što je formalno u boli, što je s obzirom na dušu. I stoga tjelesna bol više ometa promatranje, koje traži svestrani mir, nego unutarnja bol. A ipak i unutarnja bol, ako se mnogo pojača, tako privlači usmjerenost da čovjek ne može iznova išta naučiti. Stoga je i Grgur zbog žalosti prekinuo tumačenje Ezekijela.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.