I-II, q. 112, a. 2
Zahtijeva li se neko raspoloženje za milost od strane onoga koji je prima, po činu slobodne volje
Prigovor 1. Čini se da se ne zahtijeva nikakva priprava ili raspoloženje za milost od strane čovjeka. Jer kako Apostol veli u Rim 4, „onomu koji radi, plaća se ne računa po milosti, nego po dugu“. Ali čovjekova priprava po slobodnoj volji nije doli po nekom djelovanju. Dakle, ukinuo bi se pojam milosti.
Prigovor 2. Nadalje, onaj tko napreduje u grijehu, ne pripravlja se za posjedovanje milosti. Ali nekima koji su napredovali u grijehu dana je milost, kao što je bjelodano o Pavlu, koji je postigao milost „dok je još disao prijetnjom i pokoljem protiv učenika Gospodnjih“, kako se veli u Dj 9. Dakle, nikakva se priprava za milost ne zahtijeva od strane čovjeka.
Prigovor 3. Nadalje, djelatnik beskonačne moći ne zahtijeva raspoloženje u tvari, budući da ne zahtijeva ni samu tvar, kako se očituje u stvaranju; s kojim se uspoređuje udjeljivanje milosti, koja se naziva novo stvorenje u Gal posl. Ali sam Bog, koji je beskonačne moći, uzrokuje milost, kako je rečeno. Dakle, nikakva se priprava ne zahtijeva od strane čovjeka za postizanje milosti.
Naprotiv, veli se u Am 4: „Pripravi se u susret Bogu svojemu, Izraele“. I u 1 Sam 7 veli se: „Pripravite svoja srca Gospodinu“.
Odgovaram: kako je gore rečeno, milost se izriče na dva načina: katkad doduše sam habitualni dar Božji; a katkad sama pomoć Boga koji pokreće dušu na dobro. Uzimajući dakle milost na prvi način, prethodno se za milost zahtijeva neka priprava za milost, jer nijedan oblik ne može biti osim u raspoloženoj tvari. No ako govorimo o milosti prema tome što označava pomoć Boga koji pokreće na dobro, tako se nikakva priprava ne zahtijeva od strane čovjeka kao da bi prethodila božanskoj pomoći, nego ponajprije ma kakva priprava mogla biti u čovjeku, potječe iz pomoći Boga koji pokreće dušu na dobro. I prema tome, sam dobar pokret slobodne volje kojim se tko pripravlja za primanje dara milosti, jest čin slobodne volje pokrenute od Boga, i što se toga tiče, veli se da se čovjek pripravlja, prema onome iz Izr 16: „Čovjekovo je pripraviti srce“. I ponajprije je od Boga koji pokreće slobodnu volju, i prema tome, veli se da se od Boga pripravlja volja čovjeka, i od Gospodina upravljaju koraci čovjeka.
Odgovor na 1. prigovor: čovjekova priprava za posjedovanje milosti jest neka u isto vrijeme sa samim ulijevanjem milosti. I takvo je djelovanje doduše zaslužno; ali ne milosti, koja se već ima, nego slave, koja se još nema. Postoji pak druga nesavršena priprava za milost, koja katkad prethodi daru posvećujuće milosti, koja je ipak od Boga koji pokreće. No ona ne dostaje za zaslugu, dok čovjek još nije opravdan po milosti, jer nikakva zasluga ne može biti osim iz milosti, kako će se niže reći.
Odgovor na 2. prigovor: budući da se čovjek za milost ne može pripraviti ako ga Bog ne pretječe i ne pokreće na dobro, nije važno dospijeva li tko iznenada ili postupno do savršene priprave, veli se naime u Sir 11 da je „lako u očima Božjim iznenada obogatiti siromaha“. Događa se pak katkad da Bog pokreće čovjeka na neko dobro, ali ne savršeno, i takva priprava prethodi milosti. No katkad ga odmah savršeno pokreće na dobro, i iznenada čovjek prima milost, prema onome iz Iv 6: „Svatko tko je čuo od Oca i poučio se, dolazi k meni“. I tako se dogodilo Pavlu, jer je iznenada, dok je bio u napredovanju grijeha, njegovo srce od Boga savršeno pokrenuto, slušajući i poučavajući se i dolazeći; i zato je iznenada postigao milost.
Odgovor na 3. prigovor: djelatnik beskonačne moći ne zahtijeva tvar, ili raspoloženje tvari, kao pretpostavljeno iz djelovanja drugoga uzroka. Ali ipak je potrebno da, prema stanju stvari koju treba uzrokovati, u samoj stvari uzrokuje i tvar i dužno raspoloženje za oblik. I slično za to da Bog ulije milost duši, ne zahtijeva se nikakva priprava koju on sam ne bi učinio.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.