I-II, q. 101, a. 1
Što je to razlog bogoštovnih propisa
Prigovor 1. Čini se da razlog bogoštovnih propisa ne leži u tome što pripadaju bogoštovlju. U starom se naime zakonu Židovima daju neki propisi o uzdržavanju od jela, kako je bjelodano u Lev 11; i također o uzdržavanju od nekih odjeća, kao ono iz Lev 19: „Odjeću koja je tkana od dvoga ne odijevaj“; i opet što se nalaže u Br 15: „Da načine sebi rese po uglovima plašteva“. No takve stvari nisu moralni propisi, jer ne ostaju u novome zakonu. Niti pak pravni, jer ne pripadaju donošenju suda među ljudima. Dakle, bogoštovni su. No čini se da ni u čemu ne pripadaju bogoštovlju. Dakle, nije razlog bogoštovnih propisa to što pripadaju bogoštovlju.
Prigovor 2. Nadalje, neki vele da se bogoštovnim propisima nazivaju oni koji pripadaju svetkovinama, kao da bi se nazivali po svijećama koje se na svetkovinama pale. No mnoge su druge stvari koje pripadaju bogoštovlju osim svetkovina. Dakle, ne čini se da se bogoštovni propisi nazivaju po tome razlogu što pripadaju bogoštovlju.
Prigovor 3. Nadalje, prema nekima bogoštovni se propisi nazivaju kao norme, to jest pravila, spasenja, jer chaire na grčkom isto je što i zdravo. No svi propisi zakona jesu pravila spasenja, a ne samo oni koji pripadaju bogoštovlju. Dakle, ne nazivaju se samo oni propisi bogoštovnima koji pripadaju bogoštovlju.
Prigovor 4. Nadalje, rabi Mojsije veli da se bogoštovnima nazivaju propisi čiji razlog nije očit. No mnoge stvari koje pripadaju bogoštovlju imaju očit razlog, kao obdržavanje subote i slavljenje Pashe i Blagdana sjenica, i mnogih drugih čiji se razlog navodi u zakonu. Dakle, bogoštovni nisu oni koji pripadaju bogoštovlju.
Naprotiv, veli se u Izl 18: „Budi narodu u onome što pripada Bogu, i pokaži narodu obrede i način štovanja“.
Odgovaram: kako je gore rečeno, bogoštovni propisi pobliže određuju moralne propise s obzirom na Boga, kao što pravni pobliže određuju moralne propise s obzirom na bližnjega. Čovjek se pak usmjeruje k Bogu po dužnom štovanju. I stoga se bogoštovnima u pravom smislu riječi nazivaju oni koji pripadaju bogoštovlju. Razlog je pak ovoga naziva naveden gore, gdje su bogoštovni propisi odijeljeni od drugih.
Odgovor na 1. prigovor: bogoštovlju pripadaju ne samo žrtve i drugo tome slično, što se čini neposredno usmjereno k Bogu, nego i dužna priprava bogoslužitelja za njegovo štovanje, kao što i u drugim stvarima sve što je pripravno za svrhu potpada pod znanost koja je o svrsi. Takvi pak propisi koji se u zakonu daju o odjeći i hrani štovatelja Boga, i drugo tome slično, pripadaju nekoj pripravi samih služitelja, da budu prikladni za bogoštovlje, kao što se i posebnim obdržavanjima služe oni koji su u kraljevskoj službi. Stoga se također sadrže pod bogoštovnim propisima.
Odgovor na 2. prigovor: to tumačenje naziva ne čini se vrlo prikladnim, nadasve stoga što se u zakonu ne nalazi mnogo da su se na svetkovinama palile svijeće, nego su se na samome svijećnjaku priređivale svjetiljke s maslinovim uljem, kako je bjelodano u Lev 24. Unatoč tome ipak se može reći da su se na svetkovinama sve one stvari koje su pripadale bogoštovlju marljivije obdržavale, i prema tome se u obdržavanje svetkovina uključuju svi bogoštovni propisi.
Odgovor na 3. prigovor: ni to se tumačenje naziva ne čini vrlo prikladnim, jer naziv ceremonije nije grčki, nego latinski. Može se ipak reći: budući da je čovjekovo spasenje od Boga, nadasve se onim propisima čini da su pravila spasenja koji čovjeka usmjeruju k Bogu. I tako se bogoštovnima nazivaju oni koji pripadaju bogoštovlju.
Odgovor na 4. prigovor: taj je razlog bogoštovnih propisa na neki način vjerojatan, ne stoga što bi se bogoštovnima nazivali po tome što njihov razlog nije očit, nego je to neka posljedica. Zato što naime propisi koji pripadaju bogoštovlju moraju biti pralikovi, kako će se dolje reći, otuda dolazi da njihov razlog nije tako očit.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.