Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Pokojni dr. Gleason L. Archer osvrnuo se na pitanje Ahazijine vladavine i dobi, budući da u 2 Kr 8,26Ahazji bijahu dvadeset i dvije godine kad se zakraljio, a kraljevao je godinu dana u Jeruzalemu. Mati mu se zvala Atalija, a bila je kći izraelskog kralja Omrija. stoji da je imao 22 godine, dok u 2 Ljet 22,2Bile su mu četrdeset i dvije godine kad se zakraljio. Kraljevao je jednu godinu u Jeruzalemu. Materi mu je bilo ime Atalija, Omrijeva kći. stoji da je imao 42 godine.

Kada je Ahazija ben Joram postao kralj?

U 2 Kr 8,25Dvanaeste godine Jorama, sina Ahabova, kralja Izraela, postade judejskim kraljem Ahazja, sin Joramov. stoji da je Ahazija, sin Joramov, kralj Judeje, postao kralj dvanaeste godine Jorama, sina Ahabova, kralja Izraela. Ipak, u 2 Kr 9,29Jedanaeste godine kraljevanja Jorama, sina Ahabova, Ahazja postade kralj nad Judejom. navodi se da je to bilo u njegovoj jedanaestoj godini. Što je od toga točno? Ne radi li se tu o neslaganju od jedne godine?

Odgovor je da je Ahazija ben Joram postao kralj 841. god. pr. Kr., što je prema sustavu računanja bez pristupne godine bila dvanaesta godina Jorama ben Ahaba, ali je prema sustavu s pristupnom godinom bila njegova jedanaesta godina. U 2 Kr 8,25Dvanaeste godine Jorama, sina Ahabova, kralja Izraela, postade judejskim kraljem Ahazja, sin Joramov. korišten je sustav bez pristupne godine, dok se u 2 Kr 9,29Jedanaeste godine kraljevanja Jorama, sina Ahabova, Ahazja postade kralj nad Judejom. slijedio sustav s pristupnom godinom. Zbunjujuće?

Činjenica je, međutim, da je Sjeverno Kraljevstvo slijedilo sustav bez pristupne godine od 930. god. pr. Kr. do 798. god. pr. Kr., ali je od 798. (početak vladavine Joaša ben Joahaza) do Pada Samarije 722. god. pr. Kr. prešlo na sustav s pristupnom godinom. Južno Kraljevstvo, s druge strane, koristilo je sustav s pristupnom godinom od 930. do početka vladavine Jorama ben Jošafata (848., 841.), ili možda nekoliko godina ranije, 850. god. pr. Kr., prije nego što je Jošafat umro. Oko 850. južno kraljevstvo Juda prešlo je na sustav bez pristupne godine i ostalo na njemu do kraja vladavine Joaša ben Ahazije (835., 796.), kada se naposljetku vratilo na sustav s pristupnom godinom (tj. prva službena godina vladavine nije počinjala sve do Nove godine one godine koja je slijedila nakon godine u kojoj je novi kralj stupio na prijestolje). Stoga je prema sustavu s pristupnom godinom ono što je bila jedanaesta godina Joramu, prema sustavu bez pristupne godine bila dvanaesta godina, tj. 841. god. pr. Kr. Nema nikakva neslaganja!

Koliko je godina imao Ahazija kada je počeo kraljevati (usp. 2 Kr 8,26 s 2 Ljet 22,2), a koliko Jojakin kada je počeo kraljevati (usp. 2 Kr 24,8 s 2 Ljet 36,9-10)?

Prepisivači su bili skloni činjenju dviju vrsta prepisivačkih pogrešaka. Jedna se ticala pisanja vlastitih imena (osobito nepoznatih vlastitih imena), a druga se odnosila na brojeve. U idealnom slučaju, mogli bismo poželjeti da je Duh Sveti odvraćao sve prepisivače Svetoga pisma kroz stoljeća od činjenja bilo kakvih pogrešaka; no prepisivanje bez ijedne pogreške zahtijevalo bi čudo, a stvari nisu tako funkcionirale.

Izvan je mogućnosti bilo koga izbjeći svaku sitnu pogrešku perom pri prepisivanju stranice za stranicom bilo koje knjige, bilo svete ili svjetovne. Ipak, možemo biti sigurni da je izvorni rukopis svake knjige Biblije, budući da je izravno nadahnut od Boga, bio slobodan od svake pogreške. Također je točno da nijedna dobro posvjedočena varijanta u rukopisnim prepisima koji su došli do nas ne mijenja nijedan nauk Biblije. Barem do te mjere Duh Sveti je vršio suzdržavajući utjecaj bdijući nad prenošenjem teksta.

Ova dva primjera brojevnog neslaganja imaju veze s deseticom u navedenom broju. U 2 Ljetopisa 22,2Bile su mu četrdeset i dvije godine kad se zakraljio. Kraljevao je jednu godinu u Jeruzalemu. Materi mu je bilo ime Atalija, Omrijeva kći. kaže se da je Ahazija imao četrdeset i dvije godine; u 2 Kraljevima 8,26Ahazji bijahu dvadeset i dvije godine kad se zakraljio, a kraljevao je godinu dana u Jeruzalemu. Mati mu se zvala Atalija, a bila je kći izraelskog kralja Omrija. kaže se da je imao dvadeset i dvije godine. Srećom, u biblijskom tekstu ima dovoljno dodatnih informacija koje pokazuju da je točan broj dvadeset i dva. 2 Kraljevima 8,17Bile su mu trideset i dvije godine kad se zakraljio, a kraljevao je osam godina u Jeruzalemu. govori nam da je Ahazijin otac Joram ben Ahab imao trideset i dvije godine kada je postao kralj, a umro je osam godina kasnije, u dobi od četrdeset godina. Stoga Ahazija nije mogao imati četrdeset i dvije godine u vrijeme smrti svoga oca koji je imao četrdeset godina!

Sličan je i slučaj Jojakina, čija je dob pri stupanju na prijestolje prema 2 Ljet 36,9-10Osam je godina bilo Jojakinu kad se zakraljio, a kraljevao je tri mjeseca i deset dana u Jeruzalemu; činio je što je zlo u Jahvinim očima. bila osam godina, ali prema 2 Kr 24,8Jojakinu je bilo osamnaest godina kad se zakraljio i kraljevao je tri mjeseca u Jeruzalemu. Materi mu je bilo ime Nehušta, kći Elnatana, i bila je iz Jeruzalema. osamnaest godina. U kontekstu ima dovoljno informacija koje pokazuju da je osam pogrešno, a osamnaest točno. To jest, Jojakin je vladao samo tri mjeseca; pa ipak je očito u to vrijeme bio odgovorna odrasla osoba, jer je »činio što je zlo u očima Gospodinovim« i zbog toga mu je presuđeno.

Zamijetite da u svakom od ovih slučajeva varira broj desetice. U Ahazijinu slučaju radi se o četrdeset i dva u odnosu na dvadeset i dva. U Jojakinovu slučaju radilo se o osam u odnosu na osamnaest. Poučno je uočiti da se zapisivanje brojeva koje su koristili židovski doseljenici u Elefantini u vrijeme Ezre i Nehemije (srećom, imamo veliku zbirku papirusnih dokumenata iz tog izvora) sastojalo od vodoravnih kukica koje su predstavljale desetice. Tako bi osam bilo /III IIII, ali bi osamnaest bilo /III IIII, s vodoravnom kukicom iznad slova I. Slično tome, dvadeset i dva bilo bi I, iza čega slijede dvije vodoravne kukice, jedna iznad druge; ali bi četrdeset i dva bilo /I, iza čega slijede dva skupa vodoravnih kukica, jedna kukica iznad druge u svakom skupu. Ako je, dakle, rukopis koji se prepisivao bio zamućen ili zamrljan, prepisivač je mogao previdjeti jednu ili više oznaka za desetice.

Isti je slučaj vjerojatno bio i s datumom Sanheribove invazije na Judu 701. god. pr. Kr. U 2 Kr 18,13Četrnaeste godine Ezekijina kraljevanja asirski kralj Sanherib napade utvrđene judejske gradove i osvoji ih. navodi se da se to dogodilo u »četrnaestoj« godini Ezekijinoj, što implicira da je Ezekija morao započeti svoju vladavinu 715. godine. Ipak, preostalih šest upućivanja na Ezekijinu kronologiju u 2 Kr jasno pokazuju da je okrunjen kao suvladar 728., a samostalni kralj postao 725. Budući da Sanherib nije postao kralj u Asiriji sve do 705., a do invazije je došlo u četvrtoj godini njegove vladavine, godina 701. kao datum invazije apsolutno je sigurna. Stoga »četrnaest« u 2 Kr 18,13Četrnaeste godine Ezekijina kraljevanja asirski kralj Sanherib napade utvrđene judejske gradove i osvoji ih. trebate razumjeti kao pogrešno prepisani izvorni broj »dvadeset i četiri«. Razlika u hebrejskom zapisu bila bi sljedeća: četrnaest je bilo /III, s vodoravnom kukicom iznad slova I, a dvadeset i četiri bilo je /III, s dvjema vodoravnim kukicama iznad slova I, jedna iznad druge. Zamućeni rukopis vjerojatno je zbunio pisara Izaije 36,1Četrnaeste godine Ezekijina kraljevanja asirski kralj Sanherib napade sve utvrđene judejske gradove i osvoji ih., od kojega je pogreška potekla; a moguće je da je kasniji pisar 2 Kr 18 bio toliko pod dojmom broja četrnaest koji mu je bio poznat iz Izaijina teksta da je odlučio »ispraviti« 13. redak kako bi se uskladio s njim. Barem je to najvjerojatnije objašnjenje koje poznajem. (Vidi također raspravu o Sanheribovoj invaziji u četrnaestoj godini Ezekijinoj kod 2 Kr 18,13Četrnaeste godine Ezekijina kraljevanja asirski kralj Sanherib napade utvrđene judejske gradove i osvoji ih..) (Encyclopedia of Bible Difficulties [Zondervan Publishing House, Grand Rapids, MI, 1982], pp. 205-207)

Kao potvrda Archerova usklađivanja, postoje rukopisi grčke i sirijske verzije 2 Ljet 22,2Bile su mu četrdeset i dvije godine kad se zakraljio. Kraljevao je jednu godinu u Jeruzalemu. Materi mu je bilo ime Atalija, Omrijeva kći. koji uistinu navode 22, a ne 42:

2 Ljetopisa 22,2Bile su mu četrdeset i dvije godine kad se zakraljio. Kraljevao je jednu godinu u Jeruzalemu. Materi mu je bilo ime Atalija, Omrijeva kći. tc Heb »četrdeset i dva«, ali neki mss LXX-a i Sirijske verzije zajedno s usporednim odlomkom u 2 Kr 8,26Ahazji bijahu dvadeset i dvije godine kad se zakraljio, a kraljevao je godinu dana u Jeruzalemu. Mati mu se zvala Atalija, a bila je kći izraelskog kralja Omrija. navode »dvadeset i dva«. (New English Translation Bible)

»Ahazija je imao dvadeset i dvije[a] godine kad je postao kralj, a vladao je jednu godinu u Jeruzalemu. Majci mu je bilo ime Atalija, unuka Omrijeva.«

2 Ljetopisa 22,2Bile su mu četrdeset i dvije godine kad se zakraljio. Kraljevao je jednu godinu u Jeruzalemu. Materi mu je bilo ime Atalija, Omrijeva kći. Neki rukopisi Septuaginte i Sirijskoga prijevoda (vidi također 2 Kraljevima 8,26Ahazji bijahu dvadeset i dvije godine kad se zakraljio, a kraljevao je godinu dana u Jeruzalemu. Mati mu se zvala Atalija, a bila je kći izraelskog kralja Omrija.); hebrejski četrdeset i dva. (New International Version)