Što znače hebrejski izrazi u Izl 31,17Neka je ona znak, zauvijek, između mene i Izraelaca. Ta Jahve je za šest dana sazdao nebo i zemlju, a sedmoga je dana prestao raditi i odahnuo.” i Izaiji 40,28? Analiza pokazuje zašto Božji počinak sedmoga dana ne znači tjelesni umor.
Odmor dostojan Boga?
Umara li se Bog ikada?
James Patrick Holding
Iz 40,28Zar ne znaš? Zar nisi čuo? Jahve je Bog vječni, krajeva zemaljskih stvoritelj. On se ne umara, ne sustaje, i um je njegov neizmjerljiv. Zar ne znaš? Zar nisi čuo? Gospodin je Bog vječni, krajeva zemaljskih Stvoritelj. On se ne umara, ne sustaje.
Čini se posve jasno, ali skeptici ipak nude nekoliko prigovora. Najprije treba obratiti pozornost na riječi: izraz „sustaje” odgovara hebrejskom ya’aph, dok „umara se” odgovara riječi yaga. Pogledajmo stoga sljedeće mjesto:
Izl 31,17Neka je ona znak, zauvijek, između mene i Izraelaca. Ta Jahve je za šest dana sazdao nebo i zemlju, a sedmoga je dana prestao raditi i odahnuo.” Neka je to znak, zauvijek, između mene i Izraelaca. Ta Gospodin je za šest dana stvorio nebo i zemlju, a sedmoga je dana prestao raditi i odahnuo.
Znači li to da je Bogu bio potreban odmor? Ne. Glagol preveden kao „prestao raditi” jednostavno znači da je obustavio djelovanje, odnosno prestao činiti ono što je dotad činio.
Hebrejska riječ shabath upotrebljava se kada nešto prestaje ili izostaje, kao i u smislu svetkovanja (usp. Lev 2,13Svaku svoju žrtvu prinosnicu posoli. Ne ostavljaj svoje žrtve prinosnice bez soli Saveza sa svojim Bogom: sa svakim svojim prinosom prinesi i sol.; 23,32; sličan smisao ima i grčki izraz u Heb 4,4Rekao je doista negdje o sedmom danu ovako: I počinu Bog sedmoga dana od svih djela svojih.). Izraz preveden kao „odahnuo” doslovno znači „udahnuo je”. Ta se riječ u Starom zavjetu pojavljuje samo tri puta: jednom za ljude koji počivaju subotom (Izl 23,12Šest dana obavljaj svoj posao, ali sedmoga dana od posala odustani, da ti otpočine vo i magarac i da odahne sin tvoje sluškinje i pridošlica.) i jednom u 2 Sam 16,14Kralj i sav narod koji ga je pratio stigoše umorni i ondje odahnuše., gdje kralj i narod koji je bio s njim stižu umorni te se ondje odmaraju.
Znači li ona da je nekome potreban san? Samo kada kontekst to zahtijeva, kao u potonjem primjeru.
Sama riječ prije upućuje na osjećaj zadovoljstva nalik olakšanju koje donosi svjež zrak, što dobro odgovara sedmom danu. U Post 1,31I vidje Bog sve što je učinio, i bijaše veoma dobro. Tako bude večer, pa jutro - dan šesti. Bog promatra sve što je učinio i prosuđuje da je veoma dobro. Da je naglasak doista bio na umoru, prikladnija bi bila riječ ravach, u značenju „slobodno disati”.
Iz 1,14Mlađake i svetkovine vaše iz sve duše mrzim - teški su mi, podnijet' ih ne mogu! Mlađaka i svetkovina vaših iz sve duše mrzim; postali su mi teret, podnijet’ ih ne mogu!
Čak je i bez dodatnog objašnjenja teško iz toga zaključiti da je Bog bio tjelesno umoran. To potvrđuje i uporabljena riječ: la’ah, koja ovdje označuje zasićenost i odbojnost. Ista se riječ pojavljuje i u Jr 15,6Ti me odbaci - riječ je Jahvina - i leđa mi okrenu. I zato na te digoh ruku zatornicu. Dojadi mi da ti uvijek praštam!. Zahtjevniji je sljedeći primjer:
Iz 43,24Nisi mi kupovao za novac trsku, nisi me sitio salom svojih žrtava; nego si me grijesima svojim mučio, bezakonjem svojim dosađivao mi. Nisi mi za novac kupovao trsku, nisi me sitio salom svojih žrtava; nego si me grijesima svojim mučio, bezakonjem svojim dosađivao mi.
Ovdje se pojavljuje riječ yaga, ali poanta je pjesnička i nije onakva kakvu skeptici pretpostavljaju.
Redak je protuteža riječima iz Iz 43,23Nisi mi prinosio ovce za paljenicu, nisi me častio žrtvama. A ja te silio nisam na prinose, nisam ti dodijavao ištući kada.: Izrael nije Bogu prinosio svoje ovce kao paljenice niti ga je častio žrtvama, a Bog njega nije opterećivao prinosima ni zamarao tamjanom. U Iz 43,24Nisi mi kupovao za novac trsku, nisi me sitio salom svojih žrtava; nego si me grijesima svojim mučio, bezakonjem svojim dosađivao mi. slijedi retorička hiperbola. Smisao je da Božji zahtjevi nisu iscrpljivali narod; naprotiv, Bog im s izraženim sarkazmom odgovara: „Ne, vi ste mene izmorili svojim grijesima.”
To je snažna optužba upravo u svjetlu tvrdnje iz Iz 40,28Zar ne znaš? Zar nisi čuo? Jahve je Bog vječni, krajeva zemaljskih stvoritelj. On se ne umara, ne sustaje, i um je njegov neizmjerljiv. da se Bog doista ne umara. Tekst ne govori o Božjoj tjelesnoj iscrpljenosti, nego ljudskim jezikom izražava njegovu osudu ustrajnoga grijeha.