Trpjeli su u Bologni 4. siječnja (pridie nonas Januarii) Hermo, Agej i Gaj, o kojima Rimski martirologij kaže: „U Bologni svetih mučenika Herma, Ageja i Gaja, koji su trpjeli pod carem Maksimijanom.” Njih spominju Usuard, Bellini, Maurolico, Galesini, Njemački martirologij, rukopis Florarium Sanctorum, Ferrari u Catalogus SS. Italiæ, Petar de Natalibus u 11. knjizi, posljednjem poglavlju, broj 27, Baronije u 2. svesku, god. 303., broj 122, te različiti rukopisni martirologiji.
2 No Martirologij sv. Jeronima ima: „Na Istoku, u gradu Bonaniji, Herma, Ageja, Gaja.” Isto tako pradrevni rukopis samostana sv. Martina u Tournaiju, koji nosi imena sv. Jeronima, Euzebija i Bede: „Na Istoku, u gradu Bologni, Herma, Ageja, Gagija.” „U Bologni” imaju i neki tiskani kodeksi. Rukopisni Usuardov martirologij regularnih sestara jezera sv. Marije pokraj Leidena na narodnom jeziku ima: „U gradu Baloni, u Traciji, sv. Herma, Gaja, Ageja.”
3 O njima (jer su Djela propala) ovako ukratko piše Karlo Sigonio u 1. knjizi De Episcopis Bononiensibus: „Hermo, Agej i Gaj trpjeli su 4. siječnja (pridie nonas Januarii); Prokulo 1. lipnja; Vital i Agrikola 4. studenoga (pridie nonas Novembris.) I tako Crkva slavi njihove dane. Njihova su tijela bez znanja kršćana bila bačena među židovske grobove. Još se uvijek pokazuju mjesta označena kamenim križevima na trajni spomen događaja, gdje se kaže da je svaki pojedini podnio sveto mučeništvo.”
4 Spominje ovu trojicu svetih mučenika i Kerubin Ghirardacci u 1. knjizi Historia Bononiensis, gdje prenosi da je njihove relikvije biskup Euzebije pohranio u crkvi svetoga Križa, gdje se čita ovaj dvostruki natpis: „1303. Ovo djelo dade načiniti G. Munso de Sabbatinis, na čast Boga i blaženih mučenika Herma, Ageja i Gaja, ovdje pokopanih, te za spas svoje duše i svih svojih rođaka.” Drugi: „Vječnomu spomenu svetih mučenika Herma, Ageja i Gaja rod Sabbatini učini i posveti. M. Antonije Sabbatinus de Pratis, spominjući se pobožnosti obiteljskoga patronatskog prava, obnovi crkvu oštećenu starošću sa svim uređenjem godine spasenja 1580.”
✠