Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 71, a. 1

O djelu petoga dana

Prigovor 1. Zatim valja razmotriti o djelu petoga dana. I čini se da se ovo djelo neprikladno opisuje. Ono naime vode proizvode za čiju je proizvodnju dostatna moć vode. No moć vode nije dostatna za proizvodnju svih riba i ptica, budući da vidimo kako većina njih nastaje iz sjemena. Ne veli se dakle prikladno: „Neka provrve vode gmizavcima živih duša i pticama nad zemljom“.

Prigovor 2. Nadalje, ribe i ptice ne proizvode se samo iz vode, nego u njihovu sastavu čini se da više prevladava zemlja nego voda, jer se njihova tijela naravno kreću prema zemlji; stoga na zemlji i počivaju. Ne veli se dakle prikladno da se ribe i ptice proizvode iz vode.

Prigovor 3. Nadalje, kao što ribe imaju kretanje u vodama, tako i ptice u zraku. Ako se dakle ribe proizvode iz vodâ, ptice se nisu trebale proizvoditi iz vodâ, nego iz zraka.

Prigovor 4. Nadalje, ne gmižu sve ribe u vodama, budući da neke imaju noge kojima hode po zemlji, poput morskih teladi. Ne označuje se dakle dostatno proizvodnja riba u onome što se veli: „Neka provrve vode gmizavcima živih duša“.

Prigovor 5. Nadalje, zemaljske su životinje savršenije od ptica i riba. Što je očito iz toga što imaju više razlučene udove i savršenije rađanje, jer rađaju žive životinje, dok ribe i ptice nesu jaja. Savršenije pak prethodi u poretku naravi. Nisu dakle petoga dana trebale postati ribe i ptice prije zemaljskih životinja.

Naprotiv, za suprotno dostaje autoritet Pisma.

Odgovaram: kako je gore rečeno, djelo uresa po poretku odgovara poretku razlikovanja. Stoga kao što je među trima danima dodijeljenima razlikovanju srednji, koji je drugi, dodijeljen razlikovanju srednjega tijela, naime vode; tako je među trima danima dodijeljenima djelu uresa srednji, to jest peti, dodijeljen uresu srednjega tijela, po proizvodnji ptica i riba. Stoga kao što Mojsije četvrtoga dana imenuje svjetlila i svjetlost, da bi označio kako četvrti dan odgovara prvomu, u kojemu bijaše rekao da je načinjena svjetlost; tako u ovome petom danu spominje vode i nebeski svod, da bi označio kako peti dan odgovara drugomu. Ali valja znati da se, kao što se u proizvodnji bilja Augustin razlikuje od ostalih, tako i u proizvodnji riba i ptica. Drugi naime vele da su ribe i ptice petoga dana proizvedene u činu, a Augustin veli, u V. knjizi De Genesi ad litteram, da je petoga dana narav vodâ proizvela ribe i ptice u mogućnosti.

Odgovor na 1. prigovor: Avicena je postavio da sve životinje mogu nastati iz nekoga miješanja elemenata bez sjemena, također naravnim putem. Ali to se čini neprikladnim. Jer narav određenim sredstvima ide k svojim učincima; stoga one koje se naravno rađaju iz sjemena ne mogu se naravno bez sjemena roditi. I stoga valja reći drukčije: da je u naravnom rađanju životinja djelatno počelo oblikovna moć koja je u sjemenu, u onih koje se rađaju iz sjemena; a namjesto te moći, u onih koje nastaju iz truljenja, stoji moć nebeskoga tijela. Materijalno je pak počelo u rađanju obiju životinja neki element ili ono što je sastavljeno od elemenata. U prvotnoj pak uspostavi stvari djelatno počelo bijaše Riječ Božja, koja je iz elementarne tvari proizvela životinje ili u činu, prema drugim svecima; ili u moći, prema Augustinu. Ne da voda ili zemlja ima u sebi moć proizvodnje svih životinja, kako je Avicena postavio, nego zato što to samo što se iz elementarne tvari, moći sjemena ili zvijezda, mogu proizvesti životinje, potječe iz moći koja je prvotno dana elementima.

Odgovor na 2. prigovor: tijela ptica i riba mogu se razmatrati na dva načina. Na jedan način, po sebi. I tako je nužno da u njima više prevladava zemljani element, jer da bi došlo do umjerenoga sklada smjese u tijelu životinje, nužno je da količinski u njemu obiluje element koji je manje djelatan, naime zemlja. Ali ako se razmatraju ukoliko su sposobna kretati se takvim pokretima, tako imaju neku srodnost s tijelima u kojima se kreću. I tako se ovdje opisuje njihovo nastajanje.

Odgovor na 3. prigovor: zrak se, budući da je neosjetljiv, ne pribraja po sebi samome, nego s drugima: dijelom uistinu s vodom, s obzirom na donji dio, koji se isparavanjima vode zgušnjava; dijelom također s nebom, s obzirom na gornji dio. Ptice pak imaju kretanje u donjem dijelu zraka, i stoga se veli da lete pod svodom nebeskim, čak i ako se svod uzme za oblačni zrak. I stoga se proizvodnja ptica pripisuje vodi.

Odgovor na 4. prigovor: narav s jedne krajnosti na drugu prelazi preko srednjih stvari. I stoga između zemaljskih i vodenih životinja postoje neke srednje, koje imaju zajedničkoga s objema; i ubrajaju se s onima s kojima imaju više zajedničkoga, prema onome što s njima dijele; ne prema onome što dijele s drugom krajnošću. Ipak, kako bi se uključile sve takve stvari koje imaju nešto posebno među ribama, dodaje nakon što je rekao: „Neka provrve vode gmizavcima živih duša: Stvori Bog nemani velike“ i tako dalje.

Odgovor na 5. prigovor: proizvodnja se ovih životinja raspoređuje prema poretku tijela koja se njima rese, više nego prema vlastitome dostojanstvu. Pa ipak se u tijeku nastajanja od nesavršenijih dolazi do savršenijih.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.